PRENOSIMO:
Povišen šećer u krvi, razne bolesti štitnjače i drugi disbalansi hormona itekako utječu na opće stanje vida. Liječenjem upravo tih bolesti i poremećaja, ali i primjenom lijekova lokalno (u oku) mogu se sanirati štetne posljedice tih bolesti na vid.
Oko je vrlo specifično i djelomično je jedinstven organ prema svojem sastavu (sadrži neke dijelove koje niti jedan drugi organ na tijelu ne sadrži, primjerice rožnicu), dok s druge strane sadrži i tipične sastavnice organa (vezivno tkivo, krvne žile, živce). Zbog tih sličnosti dolazi do toga da se bolest koja zahvaća pojedine organe, zahvati sa svojim simptomima i oči.
I bolesti štitnjače i dijabetes, svaka specifična po svojim simptomima, uzrokuju bolesti i poremećaje u očima. Tako bolesti štitnjače, kao što su hipotireoza (manjak izlučivanja hormona) i hipertireoza (povećano lučenje hormona) štetno utječu na zdravlje očiju.
Hipertireoza uzrokuje distireoidnu orbitopatiju – promjena tkiva orbite zbog prevelike količine hormona u organizmu, a vezana je uz cijeli imunološki sustav. Druga bolest oka koja se vezuje uz tu bolest štitnjače je proturzija očne jabučice ili izbačena očna jabučica. Budući da se voda nakuplja u organizmu uslijed hipertireoze, nakupljanje vode i masnoće koje povećava tkivo oko orbite, i dolazi do retrakcije (povlačenje gornjih vjeđa prema gore) zbog čega oko izgleda „izbuljeno“. U ekstremnim slučajevima, koji su vrlo rijetki, pacijent ne može niti zatvoriti takvo oko, te ni pri odlasku na spavanje nije u mogućnosti zatvoriti oko. Simptomi su često zamagljeni vid, povišeni očni tlak i diplopija.
Kod dijabetesa dolazi do česte pojave ječmenca, konjunktivitisa, ili raznih upalnih procesa površine oka (primjerice upala vjeđa). Povećana koncentracija šećera u suzama uzrokuje peckanje ili neugodan osjećaj žarenja. Dijabetes, kao sistemska bolest, najviše oštećuje leću oka i rožnicu.
Te se bolesti očiju liječe na način da se prvo liječe primarne bolesti, pa tek onda očne (globalno pa lokalno).
Kako bi se očne bolesti uočile na vrijeme i kako bi se spriječio gubitak vida, potreban je pregled vida u dobi od 40 godina. Ukoliko imate rizik od oboljenja od očnih bolesti, preporučuju se godišnji pregledi. Ukoliko nemate nikakvih problema, trebali biste posjetiti liječnika svake 2 do 4 godine do dobi od 54 godine. Nakon toga, pregledi bi trebali biti češći – svaku 1 do 3 godine. Kad dosegnete 65. godinu života, pregledi su poželjni svakih 1-2 godine.
Kako se populacija povećava, povećava se i broj oboljelih od očnih bolesti. Najčešće očne bolesti ljudi u dobi iznad 40-e godine su:
Makularna degeneracija vezana uz dob
Makularna degeneracija (degeneracija žute pjege) vezana uz dob oštećuje, zatim uništava centralni vid. Ova bolest dolazi u dva oblika – suhi i mokri. 90% slučajeva čine suhi oblik makularne degeneracije. Ostalih 10% čine vlažnu formu koja je mnogo štetnija i uzrokuje 90% slučajeva gubitka vida.
Očne bolesti – tko ima najveći rizik za makularnu degeneraciju?
Počevši s najvećim rizikom, tu su ljudi koji:
- Stariji od 60 godina
- Puše
- Imaju obiteljsku povijest ove bolesti
- Bijelci i žene
- Imaju visok krvni tlak
- Pretili su
Simptomi:
Makularna degeneracija nije bolna. Može se pogoršavati sporije ili brže. Suhi oblik može utjecati na centralni vid u roku od nekoliko godina. Vlažni
oblik uzrokuje nagle i ozbiljne promjene u vidu. U oba slučaja, rano otkrivanje i liječenje su ključni za usporavanje gubitka vida. Posjetite vašeg
liječnika odmah, ako primijetite neke od sljedećih simptoma:
- Ravne linije postaju valovite – simptom vlažnog oblika
- Zamagljen centralni vid – najčešći znak suhog oblika
- Poteškoće s vidom na daljinu
- Poteškoće pri gledanju detalja, poput lica ili riječi na stranici
- Tamne ili prazne mrlje u centralnom vidu
Liječenje makularne degeneracije vezane uz dob
Tretiranje mokrog oblika može uključivati:
- Injekcije lijekova (do sada najčešći tretman)
- Lasersku operaciju
- Fotodinamsku terapiju
Tretiranje suhog oblika:
Cilj je praćenje ili usporavanje progresije bolesti. Gubitak vida kod uznapredovalog suhog oblika makularne degeneracije ne
može se spriječiti. Korištenjem određenih prehrambenih suplemenata može se stabilizirati bolest kod nekih pacijenata. Jedna od većih studija je pokazala
kako korištenje velikih doza antioksidansa, vitamina C, vitamina E, luteina i zeaksantina, u kombinaciji s cinkom, mogu pomoći usporiti progresiju
bolesti u slučajevima:
- Bolesti srednje jačine
- Kod visokog rizika od progresije u uznapredovali stadij
- Kod uznapredovalog stadija u samo jednom oku
Studija je također pokazala za ti suplementi ne pomažu u prevenciji ili usporavanju bolesti u ranom stadiju.
Koraci za sprječavanje makularne degeneracije vezane uz dob:
- Jedite više lisnatog zelenog povrća i ribe
- Održavajte normalnu tjelesnu težinu i vježbajte redovito
- Ne pušite
- Redovito pregledavajte krvni tlak
- Liječite visoki krvni tlak
Katarakta
Katarakta je stanje pri kojem leća koja je u normalnom stanju bistra postane zamućena. Može se pojaviti u oba oka, no isprva se češće primijeti u samo
jednom oku. Kako manje svjetla prolazi kroz zamućenu leću, vid postaje mutan. Katarakta je isprva mala i možda ne utječe na vid, no što više raste to više utječe na vaš vid.
Većina je uzrokovana starenjem. Ostali rizični faktori uključuju:
- Bolesti (dijabetes)
- Ozljedu oka
- Operaciju oka
- Nasljeđe ili probleme vezane uz porod (djeca mogu biti rođena s kataraktom ili je razviti u djetinjstvu)
- Prekomjerno izlaganje UV zrakama
- Pušenje
- Određene lijekove
Tko ima najveći rizik za obolijevanje od katarakte?
Rizik od katarakte se povećava s dobi. Ostali rizični čimbenici mogu biti:
- Okolinski uvjeti kao što je prevelika izloženost suncu.
- Životni stil, uključujući pušenje i konzumiranje alkohola.
- Prisutnost određenih bolesti poput dijabetesa.
Simptomi katarakte:
- Zamagljen i mutan vid
- Slabljenje boja
- Pojačano blještanje svjetla, lampi ili sunčeve svjetlosti
- Oslabljen noćni vid
- Višestruki objekti u jednom oku ili dvostruki zamagljen vid u oku s kataraktom
- Prečesta promjena dioptrije
Liječenje katarakte
Kod ranog stadija, od pomoći mogu biti:
- Nabava novih naočala ili kontaktnih leća
- Korištenje jačeg osvijetljenja
- Korištenje leća za povećavanje
- Nošenje sunčanih naočala
Ukoliko katarakta utječe na svakodnevne aktivnosti, liječnik će najvjerojatnije preporučiti operaciju. Operacija katarakte je jedna od najčešćih, najsigurnijih i najučinkovitijih operacija. Odgoda operacije sve dok ne utječe na vašu svakodnevnicu je prihvatljiva i neće oštetiti vaše oči.
“Vodič kroz operaciju sive mrene – kako je prepoznati i liječiti“
Ukoliko se odlučite na operaciju, bit ćete upućeni oftalmologu koji će ukloniti zamućenu leću i zamijeniti je s umjetnom, ispravnom lećom. U slučaju da je potrebna operacija na oba oka, operacije će se izvoditi pojedinačno na svakom oku u intervalu koji odredi vaš liječnik.
Načini za sprječavanje katarakte
Izbjegavajte prekovremeno izlaganje sunčevim zrakama – nosite sunčane naočale s UV zaštitom te kapu ili šešir sa širokim obodom. Ne pušite.
Očne bolesti vezane uz dijabetes
Ljudi koji boluju od dijabetesa u riziku su od razvoja nekoliko očnih bolesti kao što su:
Dijabetička retinopatija je najčešća očna bolest kod ljudi s dijabetesom. Obično su zahvaćena oba oka. Ova bolest se razvija kroz četiri stadija. Najozbiljnija je proliferativna dijabetička retinopatija.
Oštećenje krvnih žila može dovesti do gubitka vida i sljepoće na dva načina:
1. Tekućina se prelijeva u centar mrežnice – makulu. To područje je odgovorno za centralni vid. Tekućina uzrokuje oticanje makule i tako zamućuje vid.
2. Kod proliferativne retinopatije rastu nove, abnormalne krvne žile. Te žile zamućuju vid na način da počinju krvariti u centar oka, uzrokujući stvaranje ožiljkastog tkiva. Takvo stanje može dovesti do odvajanja mrežnice od ostatka oka.
Tko ima najveći rizik od bolesti oka vezanih uz dijabetes?
Svatko tko ima dijabetes tipa 1 i tipa 2 ima rizik od obolijevanja od očnih bolesti. Što duže imate dijabetes, rizik od očne bolesti je veći. Problem s identifikacijom bolesti jest taj što se proliferativna retinopatija i oticanje makule mogu pojaviti bez ikakvih simptoma. Ponekad vid ostaje očuvan, bez ikakvih simptoma, kako bolest napreduje. U svakom slučaju, rizik od potencijalnog gubitka vida je velik te je razlog za rutinske očne preglede.
Simptomi bolesti oka vezanih uz dijabetes
Kao i kod dijabetesa, rani znakovi dijabetičke retinopatije nisu u početku uočljivi. Ne čekajte pojavu simptoma kako biste poduzeli potrebne mjere. Ukoliko vam je dijagnosticiran dijabetes, predbilježite se za detaljni pregled očiju jednom godišnje ili češće. Što više odgađate, tretman će biti manje uspješan.
Posjetite liječnika odmah, ako uočite sljedeće simptome:
Zamagljen vid. Ovo je vrlo čest simptom kod ljudi s dijabetesom koji imaju nestabilne razine šećera u krvi, čak i u odsustvu retinopatije. Pojava objekata koji kao da “plutaju” u vašem vidnom polju u jednom oku duže od nekoliko dana. Ova pojava može biti bezopasna, no ako imate dijabetes, ova pojava može biti i znak krvarenja u oku.
Liječenje očnih bolesti vezanih uz dijabetes
“Scatter” laserski tretman (panretinalna fotokoagulacija) jest učinkovit tretman za tretiranje novih krvnih žila prije ili nakon što počnu krvariti. Ozbiljno krvarenje može se tretirati vitrektomijom, otklanjajući krv iz centra oka. “Focal” laserski tretman služi za stabilizaciju vida. Ovaj tretman može reducirati gubitak vida za 50%.
Ovi laserski tretmani mogu smanjiti rizik od ozbiljnog gubitka vida i sljepoće, no ne mogu izliječiti dijabetičku retinopatiju. Također ne mogu vratiti izgubljeni vid ili prevenirati budući gubitak vida. Novi lijekovi mogu biti primijenjeni putem injekcija u oči kako bi se tretirale komplikacije vezane uz dijabetes.
Koraci za sprječavanje bolesti oka vezanih uz dijabetes
Više od trećine ljudi s dijabetesom ne dobiva primjereno liječenje, što povećava rizik za sljepoću. Ukoliko imate dijabetes, budite oprezni u vezi zdravlja vaših očiju. Ljudi koji boluju od dijabetesa trebaju posjećivati liječnika u vezi očiju barem jednom godišnje, čak i ako nemaju nikakve očne bolesti. Oni koji imaju trebaju posjećivati liječnika i češće od toga. Održavajte količinu šećera u krvi, kao i vaš krvni tlak kontroliranima. Slijedite upute liječnika vezano uz lijekove, dijetu i vježbanje.
izvor: https://www.dioptrija.hr/bolesti-oka/bolesti-oka-uzroci/
Коментари
Постави коментар